Advokatska kancelarija Marović pruža pravnu pomoć u postupcima razvoda braka, bilo sporazumnog ili po tužbi, oslanjajući se na više od 30 godina iskustva pred sudovima u Republici Srbiji. Naš tim priprema kompletnu dokumentaciju, zastupa vas na ročištima i štiti vaše interese.
Kako izgleda postupak razvoda braka – korak po korak:
U Republici Srbiji je razvod braka moguć na dva načina – sporazumno ili po tužbi.
Porodični zakon propisuje da brak prestaje razvodom, a do razvoda dolazi na zahtev supružnika, kada su odnosi trajno poremećeni ili zajednica života više nije moguća.
Ako supružnici imaju maloletnu decu, sud je dužan da istovremeno odluči i o vršenju roditeljskog prava i izdržavanju deteta.
Ukoliko su supružnici saglasni da se njihov brak razvede i pritom su se dogovorili o svim bitnim pitanjima, poput načina podele zajedničke imovine (ukoliko istu imaju) i vršenja roditeljskog prava, podnosi se zajednički predlog za sporazumni razvod braka koji mora biti potpisan od strane oba supružnika.
Sud će sporazum supružnika o vršenju roditeljskog prava prihvatiti pod uslovom da proceni da je isti u najboljem interesu deteta.
Potrebna osnovna dokumentacija za sporazumni razvod braka: izvod iz matične knjige venčanih u originalu i original izvoda iz matične knjige rođenih za zajedničku maloletnu decu.
Važno pravilo: U slučaju sporazumnog razvoda braka, oba supružnika ne može da zastupa isti advokat.
Kada supružnici ne mogu da se sporazumeju oko odluke da se brak razvede ili ne postoji mogućnost da se dogovore oko podele zajedničke imovine i vršenja roditeljskog prava, u tom slučaju se nadležnom sudu podnosi tužba kojom se pokreće postupak za razvod braka.
Sud po pravilu traži mišljenje organa starateljstva (Centar za socijalni rad) i aktivno štiti pravo deteta da bude saslušano u skladu sa uzrastom i zrelošću.
Kod sporazumnog razvoda braka, umesto samostalnog vršenja roditeljskog prava, supružnici se mogu dogovoriti da zajednički vrše roditeljsko pravo nad zajedničkom maloletnom decom, dok je kod razvoda braka po tužbi moguće isključivo samostalno vršenje roditeljskog prava.
U svakom od navedenih slučajeva, sud će voditi računa o najboljem interesu deteta.
Roditelj koji ne vrši roditeljsko pravo dužan je da doprinosi izdržavanju deteta. Visina izdržavanja odnosno alimentacije se može odrediti u fiksnom novčanom iznosu ili u procentu koji ne može biti niži od 15% niti veći od 50% redovnih novčanih mesečnih primanja dužnika izdržavanja i određuje se prema potrebama deteta i mogućnostima roditelja koji je davalac izdržavanja, a lični odnosi se uređuju tako da održavaju stabilnu vezu deteta i roditelja.
Zajedničku imovinu predstavlja imovina koju su supružnici stekli radom u toku trajanja zajednice života u braku.
Posebnu imovinu čini imovina koju je supružnik stekao pre sklapanja braka, kao i imovina koja je stečena tokom braka deobom zajedničke imovine, nasleđem ili poklonom. Pretpostavlja se da su udeli u zajedničkoj imovini jednaki.
Supružnici mogu svoje imovinske odnose urediti i bračnim ugovorom koji mora biti potvrđen (solemnizovan) od stane javnog beležnika.
O naknadi troškova postupka u vezi sa porodičnim odnosima sud odlučuje po slobodnoj oceni, vodeći računa o razlozima pravičnosti. Dakle, najčešće svaka stranka plaća svoje troškove, što ne isključuje mogućnost da sud obaveže jednu stranku da plati celokupne troškove postupka, ali samo u izuzetnim slučajevima.
Kod sporazumnog razvoda braka, plaća se sudska taksa za predlog za sporazumni razvod braka, dok se u slučaju razvoda braka po tužbi plaća sudska taksa na tužbu. U oba navedena slučaja, plaća se i sudska taksa na presudu.
Za razvod braka, nadležnost suda određuje se prema prebivalištu odnosno boravištu tuženog ili prema poslednjem zajedničkom prebivalištu supružnika.
Advokat preuzima celokupnu pripremu predloga za sporazumni razvod braka ili tužbe, predlaže optimalnu strategiju (sporazum ili pokretanje postupka po tužbi), koordinira sa Centrom za socijalni rad i pruža pravnu pomoć tokom trajanja sudskog postupka do njegovog okončanja.
Kod sporazumnog razvoda braka nije potrebno lično prisustvo, iz razloga što su supružnici postigli sporazum oko najvažnijih pitanja te između njih više ništa nije sporno, usled čega je dovoljno da na zakazano ročište dođu advokati koje su angažovali da ih zastupaju u sudskom postupku za razvod braka.
Ne. Zakon izričito zabranjuje da u postupku po sporazumnom razvodu braka supružnici imaju istog punomoćnika koji će ih zastupati.
U slučaju sporazumnog razvoda braka, kada su supružnici saglasni oko svih relevantnih pitanja i ukoliko je dokumentacija koja je dostavljena potpuna, obično se postupak završava na jednom ročištu, dok postupak za razvod braka po tužbi traje duže, u zavisnosti od složenosti predmetnog slučaja, dokaza koje je u postupku potrebno izvesti, veštačenja i slično.
Zajedničko vršenje roditeljskog prava je moguće isključivo u slučaju sporazumnog razvoda braka, ukoliko su se supružnici dogovorili da žele zajednički da vrše roditeljsko pravo, pod uslovom da sud oceni da je to u najboljem interesu deteta.
Prema potrebama deteta i mogućnostima roditelja koji je davalac izdržavanja. U slučaju da se nakon donete sudske odluke okolnosti promene, može se podneti tužba za povećanje ili smanjenje visine alimentacije.
Zajednička imovina je sve što je stečeno radom tokom trajanja braka, dok je posebna imovina ono što je stečeno pre sklapanja braka, imovina stečena tokom braka deobom zajedničke imovine kao i imovina stečena nasleđem ili poklonom.
Stan stečen pre sklapanja braka ostaje vaša posebna imovina. Ukoliko je drugi supružnik tokom trajanja braka značajno ulagao u taj stan, on može tražiti naknadu uloženih sredstava.
Ne uvek. Najčešće se u jednom postupku donosi odluka o razvodu braka, vršenju roditeljskog prava, visini izdržavanja i održavanja ličnih odnosa deteta i roditelja koji ne vrši roditeljsko pravo, dok se o deobi zajedničke imovine odlučuje u posebnom postupku.
Za razvod braka u Republici Srbiji nadležan je osnovni sud prema mestu prebivališta odnosno boravišta tuženog, odnosno prema području na kojem su supružnici imali poslednje zajedničko prebivalište.
Dok postupak razvoda braka traje, oba roditelja i dalje zajednički vrše roditeljsko pravo i dužni su da brinu o svojoj deci.
Kada supružnici žive u različitim državama, razvod se može pokrenuti u Srbiji ukoliko: tuženi ima prebivalište u Srbiji; tužilac je srpski državljanin i ima prebivalište u Srbiji; supružnici su imali poslednje prebivalište u Srbiji, a tužilac koji je strani državljaninu u vreme podnošenja tužbe ima prebivalište/ boravište u Srbiji
Ako je brak razveden u inostranstvu, neophodno je prethodno pokrenuti postupak za priznanje inostrane sudske odluke pred domaćim sudom. U tom slučaju potrebno je dostaviti original pravnosnažne presude, overene Apostille pečatom, kao i original prevoda sudske odluke od strane ovlašćenog sudskog tumača na srpski jezik. Nakon priznanja inostrane sudske odluke, razvod braka se upisuje u matične knjige u Republici Srbiji.
Da. Bračni ugovor, zaključen u formi javnobeležnički overene isprave, omogućava supružnicima da unapred dogovaraju kako će raspolagati postojećom i budućom imovinom, čime se izbegavaju nesporazumi ili sporovi u slučaju razvoda braka.
Mirenje se sprovodi samo u slučaju kada je podneta tužba za razvod braka i njegova svrha se ogleda u pokušaju rešavanja konflikata između supružnika sa ciljem da do razvoda braka uopšte ne dođe. Na mirenje se pozivaju oba supružnika, a prisustvo njihovih advokata u tom slučaju nije dozvoljeno.
Ukoliko se supružnici pomire, smatraće se da je tužba povučena. U suprotnom, prelazi se na postupak nagodbe čiji cilj je da se spreče konfilkti između supružnika nakon razvoda braka. U ovoj fazi postupka, pored supružnika, mogu prisustvovati i njihovi punomoćnici, a smatra se da je nagodba uspela ukoliko su se supružnici dogovorili o vršenju roditeljskog prava i podeli zajedničke imovine.
Ukoliko se jedan ili oba supružnika ne odazovu pozivu na nagodbu, nastaviće se postupak po tužbi za razvod braka.
Napomena: Sadržaj ovog teksta ima isključivo informativni karakter i ne predstavlja pravni savet. Iako se trudimo da informacije budu tačne i ažurne, svaka situacija ima svoje specifičnosti i zahteva individualnu pravnu procenu. Za tačne i pouzdane savete u vezi sa vašim konkretnim slučajem, preporučuje se da se obratite advokatu.
Poslednje ažuriranje: 14. oktobar 2025. godine.
